ponedjeljak, 08.02.2010.

Globalni triatlon

Pošto triatlon često povezuju sa adventure utrkama i sl. prvo ću napomenuti da sljedeća priča nema previše veze sa triatlonom kao sportom.
Učitelj i avanturist Dan Martin namjerava krenuti na put oko svijeta na pomalo specifičan način. Na put kreće u svibnju iz New Yorka. Prvi cilj mu je preplivati Atlantik do Bresta u Francuskoj i to po pravilima po kojima se priznaje preplivavanje La Manche-a. Ta pravila zabranjuju bilo što osim kupaćih gaća, naočala i plivačke kape (očekivana temperatura vode na toj dionici je 8-20C). Plivati će 8 sati dnevno, a sa sobom će imati ekipu od 5 ljudi u brodu. Svaku večer će GPS-om zabilježiti poziciju pa će se u jutro vraćati na to mjesto i nastaviti put. Ako uspije doći do Bresta čeka ga vožnja biciklom preko cijele Europe, pa preko Sibira sve do Aljaske. Kroz Sibir bi trebao proći u najhladnijem dijelu godine (nadam se da neće zaboraviti rukavice). Zadnju dionicu od Aljaske do New Yorka namjerava pretrčati.
Cilj avanture je prikupljanje sredstava za djecu u siromašnim zemljama.

ponedjeljak, 01.02.2010.

testovi

U prošlom tjednu sam napravio par testova da procjenim trenutnu formu. Četvrtak je bio rezerviran za 20-minutni test na biciklu. Zadnji ovakav test sam radio prije dva mjeseca i tada sam imao prosjek od 328W. Ovaj put sam uspio držati prosjek od 345W ili 4,93 W/kg. Ponovno sam se dosta dobro tempirao. Na pola testa sam imao prosjek 343W i mislio sam da sam krenuo prejako i da bi bilo dobro ako bi do kraja održao prosjek iznad 340. Međutim, prevario sam se i u drugom dijelu sam uspio čak i malo pojačati. Puls je bio neobično visok za vrijeme testa. Najviši puls na biciklu do ovog testa mi je bio 189, a cijelu drugu polovicu sam vozio na oko 188 bpm da bi na kraju došao do 193 bpm. Sve u svemu, ohrabrujući rezultati, pogotovo ako se uzme u obzir da do prve važnije utrke imam skoro 5 mjeseci.
Drugi test je bio na plivanju i sa rezultatima tog testa nisam pretjerano zadovoljan. Plivao sam 1000m za 13:27. Na tom tempu mogu plivati bez većih problema i ne izgleda mi preteško, ali čim malo ubrzam dođe do raspada sistema.
Naletio sam i na zanimljiv video snimak koji prikazuje završnicu utrke na 10000m iz Sidney-a 2000. godine:

srijeda, 27.01.2010.

O prehrani

Nutricionisti su prije x godina došli do zaključka da je hrana bogata proteinima životinjskog porijekla glavni uzročnik pretilosti i kardiovaskularnih bolesti. Savjetovali su ljudima da jedu manje mesa i mliječnih proizvoda. Međutim, onda se mesno mliječna industrija digla na noge, pa su ovi morali malo izmjeniti tezu tako da su sad na crnu listu stavili masnoće. Ljudima se preporučilo da i dalje jedu/piju meso i mliječne proizvode samo da biraju manje masne komade mesa i malomasne mliječne proizvode. Inače, nije dokazana povezanost prehrane bogate masnoćama (čak i onih "loših" zasićenih masnih kiselina) sa povećanjem masnoće i kolesterola u krvi.
Ovaj događaj je uvelike utjecao na današnju nutricionističku znanost. Ne priča se o hrani nego o nutrijentima jer se nijednu namirnicu ne smije proglasiti lošom. Ovisno o trenutnim trendovima namirnice se kemijskim putem prerađuju da ih se učini prihvatljivima. Na primjer, danas su u trendu omega-3 masne kiseline i trgovine su pune proizvoda na čijim deklaracijama stoji da su bogate omega-3 kiselinama. Svojevremeno (a u dobroj mjeri i danas) su masti bile na lošem glasu i police su se napunile proizvodima iz kojih je taj nutrijent kemijskim putem izvučen. Međutim hrana je puno više od zbroja nutrijenata. Izoliranjem određenog nutrijenta on može izgubiti svojstva koja mu se pripisuju. Postoji gomila kemikalija koje su u međusobnoj interakciji, a za koje nutricionistička znanost još ne zna ili im ne pridaje važnost. Kakve koristi ako je mlijeko obogaćeno D vitaminom ako tijelo taj umjetno dodani vitamin iz nekog razloga ne može apsorbirati (jer fali još nešto što bi potaklo absorpciju)?
Želja da se proizvede što više u što manje vremena je dovela do toga da hrana ima sve manje nutrijenata. Tlo je osiromašeno, a koriste se metode koje potiču ubrzano dozrijevanje koje ne daju biljci dovoljno vremena da apsorbira nutrijente iz ionako osiromašenog tla. To bi mogao biti jedan od razloga epidemije pretilosti. Možda tijelo šalje signal gladi sve dok ne dobije dovoljnu količinu određenog nutrijenta, a pošto je hrana sve siromašnija treba jesti sve više da bi se namirilo potrebe organizma. Žalosno je da ovakav scenarij odgovara prehrambenoj industriji. Što ljudi više jedu, njima prodaja ide bolje.
Ja ne jedem meso već 2.5 godine. Ne jedem ni ostalu hranu životinjskog porijekla osim u iznimnim prilikama kad nemam izbora, tako da nekad pojedem malo ribe, a ne bježim ni od kolača premda znam da u sastavu vjerojatno ima jaja. Ali u takvim situacijama se nađem jako rijetko, možda par puta godišnje. Nisam primjetio nikakav loš efekt kojeg bi mogao povezati s mojim načinom prehrane. S obzirom da konstantno testiram granice organizma sa 3-4 sata treninga dnevno uz puno radno vrijeme, a imam jak imunitet i brz oporavak nakon treninga rekao bi da sam pogodio s načinom prehrane. Ne treba prehranu izolirati kao jedini čimbenik dobrog imuniteta ili brzog oporavka, ali u svakom slučaju, prehrana mi sigurno nije ograničavajući faktor. Jedini nutrijent za kojeg tvrde da ga nema u biljnoj hrani je vitamin B12 (i to zbog osiromašenog tla). Međutim, o tom vitaminu se premalo zna. Neki znanstvenici tvrde da ga tijelo samo može sintentizirati, neki tvrde da ga se može naći u određenoj hrani biljnog porijekla (neke vrste algi, tempeh...), a dosta veliki broj ljudi pati od posljedica nedostatka tog vitamina iako konzumiraju meso i ostalu hranu životinjskog porijekla. Uzevši to u obzir postavlja se pitanje da li taj vitamin trebamo unositi prehranom ili je njegov nedostatak posljedica nemogućnosti organizma da ga proizvede uzrok čega bi onda trebalo tražiti u nečemu drugome?

utorak, 26.01.2010.

Joga

Ove godine više pažnje posvećujem povećenju fleksibilnosti. Na utrci u Saalfeldenu sam upoznao Govinda, instruktora joge, koji mi s vremena na vrijeme pokaže neke vježbe za povećanje fleksibilnosti, te za jačanje trupa. Vježbe za jačanje trupa se uglavnom odnose na unutrašnji sloj mišića koji ima potpornu ulogu i puno je važniji od vanjskog sloja koji uglavnom služi kao štit. Zanimljivo kako neke vježbe koje izgledaju banalne mogu biti naporne kad se izvode pravilno. Malo sam kratak s vremenom pa rijetko kad stignem napraviti više od 10-ak minuta tih vježbi odjednom, ali Govind kaže da je ionako bolje raditi više kraćih treninga nego manje dužih. Sudeći po trening programu nekih drugih triatlonaca kojima je triatlon glavna preokupacija fleksibilnost i snaga trupa su jako bitne. Čitao sam prije par mjeseci na blogu od jedne poznate kanadske triatlonke da tjedno ima 6 treninga plivanja, po 4 bicikla i trčanja, te 3 teretane, 2 treninga joge i još 2 treninga za trup. Već sam dosta napredovao, ali ima tu još puno toga za popraviti.

četvrtak, 21.01.2010.

slika vrijedi tisuću riječi

ponedjeljak, 11.01.2010.

Lektira

Evo što se čitalo u zadnje vrijeme:

Lore of Running, Timothy Noakes. Knjižurina o trčanju. Ima svega pomalo, od fiziologije i biokemije trčanja preko osnova treninga do prevencije ozljeda. Zanimljiv mi je bio dio sa načinima treniranja nekih prošlih i sadašnjih šampiona.

A dog in a hat, Joe Parkin. Autobiografija amerikanca koji se sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća seli u Belgiju i pokušava napraviti karijeru u biciklizmu. Nikad nije postao dovoljno dobar da pobjeđuje na utrkama, pa je bio lišen lagodnog života velikih zvijezda što je priči dalo na zanimljivosti. Ništa ne pokušava uljepšati nego daje brutalnu realnost života biciklista u ono vrijeme.

Swimming fastest, Ernesto Maglischo. Knjižurina o plivanju. Može se naći dosta korisnih stvari o tehnici plivanja i o metodama treninga. Malo je stvari naporno kao čitanje o tehnici plivanja, ali pročitao sam da se uvjerim da mi nije nešto promaklo :-).

Running to the top i Running with Lydiard, Arthur Lydiard. Dvije knjige legendarnog novozelandskog trenera. Dobar dio informacija o njegovoj filozofiji treninga sam znao već i prije. U potonjoj knjizi je dao kompletan trening plan za razne trkačke discipline (od sprinta do maratona) i za razne uzraste.

In Defense of food: An eater's manifesto, Michael Pollan. Knjiga se bavi američkim (ili zapadnjačkim) paradoksom. Unatoč tome što se nikad nije toliko pažnje pridavalo prehrani, čak se razvila i nova znanstvena grana (nutricionizam), zapadnjaci pate od pretilosti i velikog broja bolesti neposredno vezanih uz način prehrane. Još nisam pročitao do kraja, a pošto mi je ova knjiga još svježa u glavi mogao bi napisati nešto više o ovome u jednom od sljedećih tekstova.

subota, 09.01.2010.

Napale me ozljede

Prvo sam par tjedana muku mučio sa boli u lijevoj nozi, tj. negdje duboko unutra između noge i kuka. Bol sam osjećao samo na trčanju kad bi se dočekao na tu nogu, a što bi trening više odmicao bol bi se pomalo povlačila. Par treninga sam propustio, ali kad sam vidio da se nakon trčanja stanje ne pogoršava niti se poboljšava nakon pauze, nastavio sam trenirati, ali smanjenim intenzitetom i uz neku čudnu tehniku (gegao sam se kao da mi je jedna noga 20 cm kraća). Za vrijeme Božićno - Novogodišnjih praznika sam konačno shvatio uzrok. Naime, u zadnje vrijeme dosta radim na fleksibilnosti, a osim toga nastojao sam dosta sjediti na podu u onom položaju prekriženih nogu kojem ne znam ime. Pošto su mi kukovi dosta nefleksibilni nakon 10-ak minuta sjedenja u takvom položaju noge bi me počele zatezati. Prosvjetljenje sam doživio kad sam shvatio da me zateže upravo na mjestu na prijelazu između noge i kuka. Par dana kasnije bol je nestala.
Sreća uzrokovana zalječenom ozljedom nije dugo trajala. U srijedu me na trčanju zabolio donji dio leđa sa desne strane. Bol se pojavila iz čista mira, nije joj prethodio nikakav nagli pokret, ubrzanje ili sl. Nije to neka strašna bol, ali smeta i ne da mi trčati brže od 5.30 min/km. Uzrok vjerojatno treba tražiti u onoj prethodnoj ozljedi. Pretpostavljam da je ono geganje opteretilo mišiće donjeg dijela leđa i sad su se i oni sa malim zakašnjenjem pobunili. Stanje ne izgleda alarmantno i mislim da će nakon par dana mirovanja stvari doći na svoje.
Ali to nije sve. Ovaj tjedan se isto tako, iz čista mira, pojavila bol u desnoj podlaktici malo iznad zgloba. Prvih par dana mi nije pretjerano smetala i mogao sam plivati, ali sad se stanje malo pogoršalo, pa me čeka par dana bez bazena. Za ovaj problem još nisam našao potencijalni uzrok. Osim ako sam počeo mjesečariti pa sam se negdje izvrnuo na ledu.

srijeda, 06.01.2010.

Gdje će se putovati u 2010.

Cilj za iduću (tj. ovu) sezonu mi je što bolji plasman na ITU LD ljestvici. Koliko se sjećam do sad nisam spomenuo da sam prošlu sezonu završio na 34. mjestu spomenute ljestvice. Broj utrka na kojima ću nastupiti uvelike ovisi o potpori saveza. Neslužbeno sam dobio neka obećanja, a vidjet ćemo hoće li od toga išta biti.
U ITU-ovom kalendaru su 3 "long distance" utrke u Europi na kojima bi mogao nastupiti. Europsko prvenstvo održava se 26.6. u Španjolskoj, točnije u Vitoria Gasteiz-u, rodnom mjestu Eneka Llanosa. Utrka će se održati u formatu O3 (4-120-30km). Svjetsko prvenstvo je ove godine u Europi, u njemačkom gradu Immenstadt-u, te će također biti u O3 formatu. Zadnja utrka iz ITU-ovog kalendara je ranga World Series i održat će se na Ibizi 31.10. Još uvijek nema službene informacije o distanci, ali utrka se organizira već 10. put (samo što je tek ove godine dospjela u ITU kalendar) i dosadašnji format je bio 4-115-30 pa sumnjam da će nešto mjenjati. Ova utrka bi mi trebala biti popravni u slučaju da na prve dvije ne ostvarim željeni plasman (još ne znam kakav će biti taj željeni plasman) ili kao mogućnost da se riješim viška novca ukoliko ga bude .
Biciklistička dionica u Njemačkoj sa skoro 2000 m uspona je znatno teža od one u Vitoria Gasteizu. Nepisano pravilo (sad kad sam ga napisao više nije nepisano?) kaže da "trkači" bolje prolaze na stazama sa lakšom biciklističkom dionicom. Lani mi je trčanje bilo jača strana od biciklizma, ali pitanje je kako će taj odnos izgledati ove godine i koliko ću dobiti na račun kronometarskog bicikla.
Volio BiH odraditi jednu dužu utrku prije Europskog. Razmišljao sam o nekoj utrci iz Challenge-half serije (Barcelona, Njemačka ili Francuska), ali ću se vjerojatno odlučiti za neku jeftiniju varijantu kao što je npr. utrka u Grazu početkom 5. mjeseca (2-80-20 km). Pretpostavljam da će državno u dugom triatlonu biti u 9. mjesecu (kalendar domaćih utrka još nije izašao), što bi mi omogućilo da ubacim još jednu dužu utrku između svjetskog (1.8.) i državnog. Vjerojatno će to biti Challenge-half u Austriji početkom 9. mjeseca ili Tri Motion Saalfelden (čini mi se da su utrke isti vikend).

ponedjeljak, 04.01.2010.

Sretni blagdani

Sa ovećim zakašnjenjem želio bi svim čitateljima zaželiti Sretan Božić i Novu godinu.

Još uvijek hvatam ritam nakon što sam na Novu godinu išao u krevet u vrijeme u koje se inače ustajem, pa nemam ni volje ni inspiracije za pisanje. Ako bi ipak htjeli nešto pročitati, Daria Pletikapa je pokrenula stranicu pa pogledajte.

srijeda, 16.12.2009.

Kopenhagen

Kopenhagen je danas grad u kojem 55% ljudi kao prijevozno sredstvo bira bicikl. U širem gradskom području živi pola milijuna biciklista koji dnevno pređu u prosjeku 1,2 milijuna kilometara. Prije 40-ak godina grad je bio zagušen automobilima, vjerojatno kao i Zagreb danas, ali se poticanjem korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva situacija znatno promjenila. Lani je Kopenhagen izabran za grad sa najboljom kvalitetom života, a jedan od ključnih faktora u tom izboru bio je stupanj razvoja biciklističke infrastrukture.

Korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva ima i svoje financijsko uporište. Danci su izračunali da za svaki kilometar koji se pređe na biciklu društvo zaradi 0,23$, dok za svaki kilometar pređen u autu društvo gubi 0,13$. Ova kalkulacija je između ostalog bazirana na činjenici da vožnja biciklom (ne pričam o trening vožnji, nego o vožnji na posao, do trgovine, kina i sl.) smanjuje troškove održavanja prometnica, te pruža zdravstvene koristi koje uzrokuju manje izostanaka s posla zbog bolesti, manje posjeta bolnicama i veću produktivnost u radu.

Malo je poznata činjenica da je koncentracija štetnih plinova veća unutar auta nego van njega. Iako će biciklist udahnuti više zraka u tom zraku će biti manje štetnih čestica nego u zraku kojeg udiše vozač automobila.

Jedno istraživanje je pokazalo da u Danskoj godišnje umre skoro 4000 ljudi od posljedica onečišćenja zraka uzrokovanog prometom, dok u isto vrijeme deset puta manje ljudi pogine u prometnim nesrećama. Znači, motorizirani promet je veći ubojica od prometnih nesreća. Od tog broja oko 3400 ljudi umre od posljedica bolesti direktno uzrokovanih udisanjem štetnih plinova, dok dodatnih 200-500 ljudi umre od posljedica srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka uzrokovanih prometnom bukom.

Dodavanje jednog kilometra odvojene biciklističke staze na prometnicu kojom dnevno prometuje 2500 bicikala i 10000 auta, uzrokuje povećanje od 18-20% u broju biciklista i smanjenje od 9-10% u broju automobila na tom dijelu ceste, a broj nesreća se smanjuje za 9-10%. To onda uzrokuje uštede u raznim područjima koje bi u globalu dovele do toga da se na račun tog jednog kilometra nakon godine dana može pokriti trošak izgradnje dodatnih 170,000 kilometara.

Norvežani su također prepoznali korist od korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva. Norveška udruga za održavanje prometnica plaća dodatno zaposlenike koji koriste bicikl umjesto auta. Kažu da na taj način osiguravaju da im radnici budu fizički aktivni, a u isto vrijeme smanjuju pritisak na prometnice.
Nadam se da će se i kod nas prepoznati prednosti bicikla kao prometala, pa da će se u budućnosti početi raditi biciklističke staze sa ciljem povećanja broja biciklista, a ne sa ciljem osobne promidžbe u svrhu sakupljanja političkih bodova.


Više na:

http://www.copenhagenize.com/

http://www.copenhagencyclechic.com

<	veljača, 2010
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28

Veljača 2010 (2)
Siječanj 2010 (7)
Prosinac 2009 (3)
Studeni 2009 (6)
Listopad 2009 (7)
Rujan 2009 (4)
Kolovoz 2009 (5)
Srpanj 2009 (6)
Lipanj 2009 (5)
Svibanj 2009 (8)
Travanj 2009 (4)
Ožujak 2009 (6)
Veljača 2009 (8)
Siječanj 2009 (5)
Prosinac 2008 (8)
Studeni 2008 (13)
Listopad 2008 (7)

Komentari da/ne?